Ua wehe ʻia ʻelua papa ma kāu kamepiula. He papa ʻōlelo kekahi āu i makemake ai no nā makahiki, a he papa kālai lāʻau kekahi he ʻumi minuke mai kou hale aku, a he maoli nā mea ʻelua. Loaʻa iā ʻoe ke kālā, ua loaʻa iā ʻoe he ʻelima hola o ka pule, a ua mākaukau ʻoe e hāʻawi i kahi hapa koʻikoʻi o kou ola i ka lilo ʻana he akamai maoli i kekahi mea.
ʻO ka mea wale nō e keʻakeʻa nei, ʻaʻole hiki iā ʻoe ke koho, a ʻoiai ʻoe e koho ʻole nei, hele hewa nā hola ʻelima. He pilikia maikaʻi kēia a pono ia i hana kikoʻī ma mua o ka hoʻolei ʻana i kahi kenikeni. ʻAʻole ke koho pono ka ʻimi ʻana i hoʻokahi kāhea maoli o kou ola. ʻO ia ke koho ʻana i ka pili e ulu nui ai, ka hoʻāʻo pōkole maoli ma mua o kou hāʻawi ʻana i kekahi mea e minamina ai, a laila ka pani ʻana i ka nīnau i pau ai ka kahe ʻana o kou manaʻo i ka papa āu i koho ʻole ai.
Pehea au e koho ai i hoʻokahi mākau ke hoihoi au i ʻekolu?
E kākau i ʻekolu koho, e hoʻāʻo i kēlā me kēia no ʻelua pule ma nā hola maoli iā ʻoe, a e paʻa i ka mea āu i wehe mau ai me ka hoʻopaʻapaʻa ʻole me ʻoe iho. Ua lōʻihi nō nā pule ʻelua e pau ai ka ʻono hou, a ua pōkole nō e nalowale ʻole ai kekahi mea e minamina ai ʻoe.
He kumu ko ka helu ʻekolu. Ke hāʻawi ʻia hoʻokahi wale nō koho, ʻaʻohe mea e hoʻohālikelike ai, no laila ʻaʻole hiki iā ʻoe ke hoʻokaʻawale i ka hoihoi mai ke kūpono, a e noʻonoʻo mau nō ʻoe no ke alanui āu i hele ʻole ai no hoʻokahi makahiki. ʻO ʻelima a ʻeono paha, lilo ke koho iho ʻana i leʻaleʻa, a ʻo ia ke ʻano e hoʻokaʻulua ʻia ai kēia mea no hoʻokahi ʻumi makahiki.
I kou hoʻāʻo ʻana, e kākau i ka mea hewa me ka manaʻo. Mai kākau i ka leʻaleʻa, no ka mea he leʻaleʻa nā mea a pau i ka pule mua. E kākau inā ua wehe ʻoe ia mea i ka lā māluhiluhi ʻoe, inā ua noʻonoʻo ʻoe ia mea i kou hana ʻana i kekahi mea ʻē aʻe, a i ka lōʻihi o ka manawa e hoʻomaka ai ma hope o kou noho ʻana i lalo. ʻOi aku ka nui o ka ʻike o kēlā mau mea ʻekolu no nā makahiki ʻelua e hiki mai ana ma mua o ka maikaʻi o ka hālāwai mua.
He aha ka mea e kūpono ai kahi mākau no ʻelua makahiki ma mua o ʻelua mahina?
ʻEkolu hoʻāʻo, a holo ka mākau kūpono no nā makahiki ʻelua i nā mea ʻekolu: ulu pū ia me kekahi mea āu e hana mua nei, hiki iā ʻoe ke loaʻa i ka pane maoli i loko o hoʻokahi mahina, a e ola ana kona kumu ma hope o kāna mau mea hana o kēia manawa.
ʻO ka ulu pū ka mea a ka poʻe e haʻalele ai. He pālua ka uku o ka mākau e noho ana ma ka ʻaoʻao o kāu hana ma mua o ka mea e noho kaʻawale ana, no ka mea ke hoʻomaikaʻi nei kēlā me kēia hola āu e hoʻolilo ai i hoʻokahi hola o kekahi mea ʻē aʻe, a loaʻa iā ʻoe nā manawa e hoʻohana ai me ka hoʻonohonoho ʻole. Inā he mea kākau ʻoe no ka ʻoihana, ulu pū ke aʻo ʻana e kaha kiʻi kikoʻī. ʻAʻole naʻe ke aʻo ʻana i ke kīkā, a maikaʻi nō ia ke koho ʻoe me ka ʻike i kēlā.
ʻO ka pane ka lua o ka hoʻāʻo, a nāna e hoʻoholo i ka wikiwiki o ka lilo ʻana o nā hola i mākau. Inā ʻaʻohe mea hiki ke haʻi iā ʻoe i loko o hoʻokahi mahina inā e holomua ana ʻoe, e hoʻomaʻamaʻa ana ʻoe i kahi hewa me ka hoʻopaʻa maikaʻi loa no ʻelua makahiki. E ʻimi i wahi me kahi papa helu: he leo i hoʻopaʻa ʻia hiki ke hoʻolohe hou ʻia, he hui lāʻau e paʻa pono ai a paʻa ʻole paha, he kanaka nāna e heluhelu i ka ʻaoʻao a haʻi iā ʻoe i kahi i luhi ai ʻo ia.
ʻO ke kolu o ka hoʻāʻo, ʻo ia ka mau ʻana, a he helu kona. Ua ʻike ʻo David Deming lāua ʻo Kadeem Noray, e hana ana me ka ʻikepili ʻoihana o ʻAmelika, ua hāʻule ka uku waiwai kiʻekiʻe mua o nā kēkelē ʻenehana ma mua o ka hapalua i ka ʻumi makahiki mua o ke ola hana, no ka mea ke hoʻololi mau nei ka ʻike ʻenehana kikoʻī ma lalo o ka poʻe i aʻo iā ia. ʻAʻole kēlā he kūʻē i ke aʻo ʻana i nā mea hana. He kūkala kēlā no ke koho ʻana i kahi mākau e noho ai kona kumu ma lalo o nā mea hana.
Pehea e hoʻāʻo ai i kahi mākau i loko o ʻelua pule me ka hoʻopau hewa ʻole i ka manawa?
E koho i hoʻokahi hopena hāiki maoli a e hoʻopuka i loko o nā pule ʻelua. ʻAʻole he papa aʻo, ʻaʻole he mokuna manaʻo: hoʻokahi mea liʻiliʻi e waiho ana ma ka hopena a hiki i kekahi kanaka ʻē ke nānā aku.
ʻElua minuke o ke kani i hoʻopaʻa ʻia. Hoʻokahi noho. ʻUmi minuke o ke kamaʻilio me kahi mea ʻōlelo nāna e hoʻoponopono iā ʻoe. Hoʻokahi ʻaoʻao kākau no kahi mea āu e ʻike maoli nei. He mea nui ka hopena no ka mea huki ia iā ʻoe ma waho o ka hapa o kēlā me kēia mākau hou e like me ka heluhelu wale, a ʻo ia hapa heluhelu ka mea e hoʻopunipuni ai i ka poʻe e manaʻo ai ua koho pono lākou.
E mālama i ʻekolu laina moʻolelo i kēlā me kēia ahiahi: nā minuke, ka mea āu i hana ai, a inā pono ʻoe e koi iā ʻoe iho e hoʻomaka. Ma ka pau ʻana o nā pule ʻelua, na ka moʻolelo e hoʻoholo, ʻaʻole na kou hoihoi o ke ahiahi hope. A e hoʻāʻo pākahi ma mua o ka hoʻāʻo like ʻana, no ka mea ke hoʻohālikelike ʻia lākou i ka manawa hoʻokahi, uku ʻia ka mea i loaʻa iā ʻoe ka ikaika nui aʻe ia pule.
He mea nui anei ke loaʻa iaʻu kekahi makana kūlohelohe no ia mea?
ʻOi aku ka nui o ke koʻikoʻi o ke ʻano o ka hana. Ua ʻike kekahi noiʻi hui a Brooke Macnamara, David Hambrick a me Frederick Oswald, ua kau ka hoʻomaʻamaʻa noʻonoʻo ma kahi o 26 pākēneka o nā ʻokoʻa i ka hana ma nā pāʻani, 21 pākēneka ma ke mele, a he 18 pākēneka ma ka haʻuki, a he liʻiliʻi loa aʻe ma ka hoʻonaʻauao a me ka ʻoihana.
E heluhelu i kēlā he ʻoiaʻiʻo no nā wahi hana, ʻaʻole he hoʻoholo nou. Ma kahi paʻa ka hana a wikiwiki ka pane, lilo koke nā hola i mākau, a ʻo ia pono nā wahi e hiki ai i ka mea hoʻomaka mai ka ʻole ke neʻe wikiwiki. Ma kahi lohi ka pane a hoʻololi mau ke kaiapuni, he waiwai nō nā hola, akā pono lākou i hoʻolālā ʻoi aku a me nā maka o waho e uku ai. No laila mai koho ma ka makana kūlohelohe, e koho ma ka wikiwiki o ka pane.
He aha inā koho hewa au?
Nalowale iā ʻoe he mau mahina, ʻaʻole nā makahiki ʻelua, a emi loa aʻe ke helu ʻoe i ka mea e hoʻoili ʻia. ʻO ka hapa nui o ka mea āu e kūkulu ai i nā mahina mua o kēlā me kēia mākau koʻikoʻi, he mea laulā ia: pehea e hoʻokele ai i kahi hālāwai hoʻomaʻamaʻa, pehea e noho ai me ka mākau ʻole ma ke alo o kahi kanaka akamai, pehea e wāwahi ai i kahi mea nui a lilo i mea liʻiliʻi hiki iā ʻoe ke hana i ka Pōʻalua.
ʻAʻole ke koho hewa ka hala pipiʻi. ʻO ke koho hou ʻana i kēlā me kēia ʻumikumamākahi pule, ʻo ia nō. Ua noiʻi ʻo Angela Duckworth me kona mau hoa i ka mea e hoʻoholo ai i ka hoʻopau ʻana o ka poʻe i nā mea paʻakikī loa, ma waena o nā haumāna koa o West Point, nā haumāna kulanui, a me nā mea hoʻokūkū pela huaʻōlelo aupuni, a ʻo ka mea nāna i hoʻoholo, ʻo ia ka hoʻomanawanui, i wehewehe ʻia e lākou he kūpaʻa a me ke aloha no nā pahuhopu lōʻihi, ʻaʻole ia i pili i ka IQ. E heluhelu i kēlā ma luna o kāu hoʻoholo ponoʻī, a ʻo ka hapa waiwai, ʻo ia ka mea i ʻōlelo ʻole ʻia. ʻAʻohe kanaka i kēlā noiʻi i kaulana no ke koho hemolele ʻana.
ʻO ke ʻano o ia mea: ʻoi aku ka maikaʻi o ke koho maikaʻi wale i paʻa, ma mua o ke koho hemolele āu e wehe hou mau ai. E hoʻonoho i lā nānā hou ma kahi o kahi puka pakele. ʻElua makahiki mai ka hoʻomaka, e nānā pono a e hoʻoholo hou. Ma waena o kēia manawa a me ia lā, ua pani ʻia ka nīnau, a ʻo ia pani ʻana ka hapa nui o ka mea āu e kūʻai nei me kēia hana holoʻokoʻa.
E haʻi leo nui i kāu koho, a laila e pau ka nānā ʻana
Ke pau ka hoʻāʻo, e hana i kāu hoʻoholo i mea pipiʻi ke hoʻohuli ʻia, ma ke ala maʻalahi loa. E haʻi leo aku i hoʻokahi kanaka nāna e nīnau mai iā ʻoe no ia mea. E kākau i ka inoa o ka mākau ma kahi āu e ʻike ai. E kau i nā hola ma ka papa manawa me ka inoa maoli o ka mākau ma luna, ʻaʻole he wahi hakahaka, a e pani i nā papa ʻē aʻe.
ʻAʻole kēia he ola liʻiliʻi aʻe. ʻO ke koho ʻana i hoʻokahi mākau, ʻo ia ke ʻano e hoʻāhu ai ʻoe i ka ikaika, a i loko o ʻumi makahiki, ʻaʻole he ʻokoʻa liʻiliʻi ma waena o ka akamai maoli i hoʻokahi mea a me ka kamaʻāina wale i ʻekolu, he ola ʻokoʻa loa ia. ʻAʻole i nalowale nā koho ʻelua āu i lawe ʻole ai. Ke kali nei lāua, a e hōʻea ana ʻoe iā lāua me ka maʻa hoʻomaʻamaʻa i kūkulu mua ʻia, a ʻoi aku ka maikaʻi o kēlā ʻano hōʻea ma mua o kāu mea e hiki ai i kēia makahiki.
No laila e koho i ka mea āu i wehe mau ai, e hāʻawi iā ia i nā hola i loaʻa mua iā ʻoe, a e ʻae iā ia e paʻakikī. ʻAʻole ka maopopo ʻole ka pilikia. ʻO ka hoʻonoho ʻole ʻana, ʻo ia nō.
Nā kumu
- Psychological Science, Deliberate practice and performance in music, games, sports, education, and professions: a meta-analysis
- Journal of Personality and Social Psychology, Grit: perseverance and passion for long-term goals
- National Bureau of Economic Research, STEM Careers and the Changing Skill Requirements of Work